Frédéric Beigbeder – Romantični egoista

Godina je 2000. Beigbederov tj. Oscarov roman je postigao veliki uspjeh u svijetu i konačno se za njega zna van granica države. Postao je književna super zvijezda preko noći. Pune dvije godine, on vodi dnevnik u vidu kratkih crtica, anegdota, aforizama i misaonih procesa o određenim stvarima. Knjiga o olajavanju svijeta marketinga (gle čuda) vodi ga svijetom kroz zabave, uspjele i neuspjele seksualne susrete dok ne spozna ljubav, naravno u vidu žene koja ne želi da čuje za njega. Ali zar će Oscar stati na tome? Ne, jer on je romantični egoista, neko ko mora dobiti ono što želi.

Kazuo Ishiguro – Zakopani džin

Kroz putovanje starog bračnog para, Axla i Beatrice, Britanijom nakon smrti kralja Arthura, Ishiguro nam nabacuje teme zaborava i sjećanja, kao i suočavanja s užasima rata i povredama bliskih osoba, te nam postavlja pitanje, da li je bolje zaboraviti ili živjeti s lošim uspomenama koje u nama bude mržnju i nepovjerenje?

S druge strane košmara

Priča o Novoj godini. Nešto drugačijoj.
“Nazvali su to deportacijom, to guranje u vagon kao da smo stoka koja ide na klanje. Tako smo se i osjećali. Među ljudima se širila priča, šapat brži od šumskog požara. Slutio je o smrti.”

Lažni proroci (peti dio)

Robovi smo živih mrtvaca“, govori mi Bardhylla i ustaje iz kreveta. Posmatram je dok se oblači, svjetlost svijeće i sjene što joj igraju po koži, kreću se oblinama tijela. „Ne želim robovati više.“„Zašto ne odeš? Pobjegneš?“Zastala je da mi pokaže otisak na koži. „Kuda? Nemam se gdje vratiti. Moj dom je odavno zgarište čiji leš je odavno prekriven travom. Jednom rob, zauvijek rob. Niko neće da prihvati odbjeglu kurvu. Robinju, pri tom.“

Michael Ondaatje – Engleski pacijent

Ondaatjeov “Engleski pacijent”, pomno je napisana rapsodija o tugovanju, ljubavi, gubitku i rastanku, o identitetu, čija snaga se nalazi u rečenicama punih senzualnosti i vještom fragmentiranju naracije, s kojima se poigrava kao veliki majstor.

Preuzimanje romana “Niz paukovu nit”

Neočekivana posjeta u kišnoj noći pokazat će Seanu da se od prošlosti ne može pobjeći. Međutim, istina nije kakvom se isprva čini. Sean nas vodi u svoj svijet, prateći trag do rodnog grada i uplićući se u mrežu koja krije odgovore na tajne skrivene prije mnogo godina. Ali paukova nit je varljiva i njenim putevima se lako izgubiti. Besplatno preuzmite primjerak romana “Niz paukovu nit” i počnite putovanje.

Ágota Kristóf – Blizanačka trilogija (Velika sveska, Dokaz, Treća laž)

„Neka knjiga, ma kako da je tužna, ne može biti toliko tužna kao jedan život.“ Ako bi me pitali kojom bih rečenicom predstavio ovo maestralno djelo mađarske spisateljice Agote Kristof, izgovorio bih ovu. Pozadinu ovog neobičnog romana treba potražiti u životu same Kristof pa ćete tako pronaći mnoge elemente istog u ovoj trilogiji što će vam dati određen uvid u ovu prekrasnu alegoriju fragmentirane ljudske psihe, čežnji za onim što je ostavljeno, potrazi za sobom.

Albert Sánchez Piñol – Hladna koža

„Nikada nismo beskonačno udaljeni od onih koje mrzimo. Iz istog bismo razloga mogli pomisliti da nikada u potpunosti nećemo biti pored onih koje volimo.“ Ovim mislima neimenovanog protagoniste započinje roman „Hladna koža“ Alberta Sáncheza Piñola i može se reći da je u njima sadržana cijela bit knjige.

Margaret Atwood – Sluškinjina priča

Ispričana elegičnim stilom Atwoodove, „Sluškinjina priča“ je zapis o borbi žene, koliko onoj unutrašnjoj protiv same sebe, toliko i protiv okova nametnutih društvom. To je njen tok misli do ponora i nazad. Smješten u distopijsko društvo temeljeno na krutim religijskim zakonima, gdje je žena vlasništvo i nema nikakva prava sem onog na život unutar nevidljivog kaveza, roman je višeslojna priča snažne poruke koji se ne smije preskočiti.

Lažni proroci (četvrti dio)

Ušao sam polako, lica priljubljenog uz njeno uho kako bi mi osjetila dah. Mirisao sam joj kosu i kožu. Kada sam je liznuo, bila je slana. Nije nam se žurilo jer u tom trenutku Bardhylla nije bila robinja niti kurva čije tijelo su prodavali već slobodna žena utonula u užitak niti sam ja bio lutalica nemirnih misli s teretom krivice na plećima nego muškarac, oslobođen svega pa smo se prepustili sporom ritmu.